English | Espanõl |Français | Italiano | Japanese

Konstriksyon baz militer etranzer dan Afganistan e dan Lirak; ka tortir lor baz Guantanamo e lor baz Diego Garcia; konstriksyon nuvo baz dan Okinawa; "re-aliynman" lalyans militer dan Lazi; e ogmantasyon dramatik bann manev militer konzwen ant pei pu swadizan amenn "lager global kont terorism" finn demontre kuma baz militer etranzer, lezot form prezans militer e militarizasyon zeneralize sosyete pe zwe dan lintere enn-de leta e dan lintere gro kapital e sa o-detriman demokrasi, lazistis, suverennte partu dan lemond.

Enn lot lemond pu posib selman kan finn reysi ferm tu sa bann baz militer-la e aboli baz militer etranzer e kan ena enn demilitarizasyon o-nivo global ek o-nivo sak pei.

 

Pandan dernye 2 an, nu finn devlop enn rezo internasyonal ver sa bi-la. Buku dant nu finn zwenn pu premye fwa dan World Social Forum e lezot renyon ubyen atraver internet pu batir enn lavwa global. Sakenn dant nu kapav ena enn lapros diferan, e parmi nu ena bann preokipasyon miltip. Me nu rezwenn dan lobzektik komin pu dir ki bizin ferm tu baz militer etranzer partu kot ena zot dan lemond.

 

Lepok pe ekziz ki nu aksantye nu aksyon e amelyor nu kordinasyon. Prosenn letap pu konsolid nu lavwa se pu zwenn dan enn konferans pu lans sa rezo mondyal. Apre buku diskisyon formel ek deba presi, nu finn deside pu fer konferans-la dan Ecuador an Mars 2007.

 

Nu espere ki sa konferans-la pu pli gran rasanbleman global bann aktivis anti-baz militer ki finn deza ena. Nu ule ki konferans-la vinn enn lokazyon inik pu amenn plis kordinasyon ant tu aksyon partu; pu partaz lexperyans, pu partaz stratezi ek leson nu finn aprann dan nu lalit tulezur; pu zet subasman pu enn kordinasyon global ki fonksyone e ki pu ena kapasite pu develop enn stratezi pu enn kanpayn internasyonal efikas.

 

Atraver sa konferans, nu espere pu elarzi nu rezo ankor, an mem tan ki nu konsyan ki seki vital se bann aktivist alabaz dan lalit kont baz militer bizin inplike e pran lidership sa muvman global.

 

Nu fer apel a tu bann aktivist anti-baz militer, individi, e lorganizasyon pu zwenn nu pu batir sa muvman internasyonal pu amenn sa kanpayn-la.

 

Nu fer apel a muvman global ki pe lite anfaver lape, pu lazistis, pu enn ekolozi sutenab; a tu muvman ki pe milite kont lager; a tu muvman ki kont globalizasyon kapital e ki kont militarism ek imperyalism; a tu muvman anfaver dezarmaman ek demilitarizasyon; a tu muvman kont rasism, a tu muvman ki an faver liberasyon ek suverennte.

Nu fer apel a tu lorganizasyon ki pe lite anfaver fam, pu drwa lepep indizenn, an faver lanvironnman, a lorganizasyon regrupe lor baz krwayans, a grup zenn, a grup an faver bann minorite seksyel, a sindika, a muvman sosyal, a muvman drwa imen, e a lezot muvman lokal, nasyonal ek internasyonal ki an faver progre pu zwenn e donn kudme pu batir sa muvman global.

 

Nu fer apel a tu lorganizasyon ki finn angaz zot pu demantel baz militer pu ki zot avoy zot delege dan sa renyon-la. Kot li posib, nu fer apel pu tu bann formasyon zwenn o-nivo zot pei pu avoy enn delegasyon konzwen par pei.

Anmemtan ki nu espere ena enn partisipasyon osi larz ki posib, nu usi ule ki sa konferans-la kapav travay pu sorti avek enn plan daksyon konkre. Chalenj divan nu se pu viz enn partisipasyon osi larz ki posib me an mem tan gard enn kad ki pu permet travay ver sa bi komen.

 

Nu fer enn apel pu ki fer nyuz sa inisyativ-la propaze partu; pu travay aktivman pu ki partu dan lemond ena adezyon a sa inisyativ-la; pu ki tu grup aktif kont baz militer alabaz partu dan lemond zwenn lafors ansam pu batir lyen ant sa muvman global avek bann lalit lokalize; e pu travay dan zefor pu batir sa muvman lor long term.

Demantel baz militer partu dan lemond e demilitarizasyon li enn kondisyon esansyel lalit kont lager. Demantelman baz militer etranzer partu dan lemond li enn kondisyon neseser pu ki enn lot lemond vinn posib.

 

5 Novam 2005

NO BASES NETWORK (Rezo anti-baz militer)

International Network for the Abolition of Foreign Military Bases

 

[Pu gayn regilyerman dernye nuvel lor sa konferans-la, vizit websayt www.abolishbases.org www.abolishbases.org]

 

Lorganizasyon ki finn andors lapel a 2 Novam, 2005:

Servicio Paz y Justicia (Ecuador)
Confederación de Nacionalidades Indígenas del Ecuador
Fundación Regional de Asesoría en Derechos Humanos (Ecuador)
Seguridad Social Campesina (Ecuador)
Colectivo Pro-Derechos Humanos (Ecuador)
Movimiento Tohallí (Ecuador)
Altercom (Ecuador)
Comisión Ecuménica de Derechos Humanos (Ecuador)
Grupo de Objetores de Conciencia (Ecuador)
Asociación Cristiana de Jóvenes (Ecuador)
Inmigrantes, Refugiados, y Desplazados (Ecuador)
Asociación Inmigrante Llactacaru (Ecuador)
Coalición por la Paz Pakistaní (Pakistán)

Comité de Servicios de los Amigos – Unidad Pro-Construcción de La Paz (USA
Consejo por la Paz Estadounidense (USA)
Noviolencia Internacional (USA)
Federación Krishok de Bangladesh
Encuentro por la Paz (Las Filipinas)

Grupo de Trabajo Pro-Limpieza de las Bases (Las Filipinas)
Por La Madre Tierra (Bélgica)
Campaña por la Desmilitarización de las Américas
Enfoque en el Sur Global
Movimiento de Reconciliación (USA)
Campaña por el Desarme Nuclear (GB)
LALIT (Diego Garcia / Mauritius)
Alianza por la Paz de Asia – Japón
Bangladesh Sramajibi Kendra (Bangladesh)
Movimiento por la Paz y la Soberanía (Cuba)

Centro Memorial Dr. Martin Luther King, Jr (Cuba

Coalición para Parar la Guerra (Grecia)
SEATINI (Sud África)
Comité por la Paz (Japón)
Instituto Transnacional